Zadatak za vašu maštu
Jedan kratki zadatak. Zamislite dvorac. Bilo kakav, dajemo vam na volju. Zapamtite sliku koja vam se prva pojavila u mašti. Jeste? E sad, kakav god da ste dvorac zamislili, vjerujte nam – Transilvanija ga ima.
A karpatska magla koja je okružuje i brojne legende koje se uz nju vežu samo upotpunjuju sve što ste već stvorili u mašti.
Visoki tornjevi, šume, gotika, magla…
Transilvanija je centralna rumunjska pokrajina zanimljivog imena. Latinsko je, a u doslovnome prijevodu znači „kroz šume“. Nije ni čudo što su se u srednjem vijeku odlučili upravo za ove riječi budući da Transilvanija vrvi velikim karpatskim šumama. U samome centru regije nalaze se i brežuljci i rijeke pa je priroda važna transilvanijska odrednica.
Pokrajina je poznata i pod imenom Sedmogradska jer je narod Sasa koji se ovdje nastanio u srednjem vijeku osnovao sedam utvrđenih gradova koji su i danas poznati kao glavne putničke destinacije u Rumunjskoj.
Većina glavnih atrakcija nalazi se na kružnoj ruti pa je obilazak jednostavan, a od zapada prema istoku prva značajna lokacija je vjerojatno jedan od onakvih dvoraca kakav ste zamislili na početku teksta. Dvorac ugarskog kralja Matijaša Korvina u mjestu Hunedoara. Veliki gotički zamak okružen jarkom u koji se ulazilo preko pokretnog mosta. Danas se u njemu nalazi muzej feudalizma, a svakako je za preporuku ulaz u sam dvorac gdje možete obići velike dvorske prostorije, poput viteške dvorane, koje će vam probuditi i najskriveniju maštu, a platit ćete tek simboličnu cijenu.
Nije vampir, ali nije ni daleko
Nastavak puta odvest će vas istočnije prema Sighisoari, vjerojatno najposjećenijem transilvanijskom gradu. Njegove srednjovjekovne zidine su pod zaštitom UNESCO-a, a njihovu očuvanost mnogi uspoređuju i s našim Dubrovnkom. No, najvažniji razlog posjeta Sghisoari ipak je Dracula. Odnosno Vlad Tepeš, pravim imenom. On je bio stvarna povijesna ličnost koju je krajem 19. stoljeća popularizirao irski književnik Bram Stoker sa svojom pričom o grofu Draculi. Glavni lik romana bio je vampir, što Tepeš ipak nije bio, no bio je nadaleko poznat po okrutnosti prema svojim neprijateljima.
Tepeš je nadimak koji su mu dali Turci, a u prijevodu znači „nabadač“, upravo zato što mu je omiljena metoda mučenja neprijatelja bilo nabadanje na kolac. Tomu svjedoči jedna od poznatih grafika na kojoj Vlad ruča na poljani okružen šumom kolaca na kojima pate žrtve. Ime Dracula dobio je po ocu koji je bio u viteškom redu redu zmaja (dracula znači zmaj na latinskom) i kao istaknutog borca prozvali su ga draculom.
Autentična sela, jedna velika Crna crkva i neizostavni rumunjski dvorac
Daljnje putovanje na istok odvest će vas u grad Brašov, a prilikom putovanja nastojte ne zaspati, već gledajte kroz prozor. Zbog prirode, zbog malih sela, ali i zbog tamošnjih crkvi koje su građene autentičnom saskom tehnikom gradnje i pod UNESCO-vom su zaštitom. Brašov je jedini od saskih gradova koji nije morao biti utvrđen baš sa svih strana jer je okružen visokim brdima koja sama mogu poslužiti kao obrana. Simbol grada je takozvana Crna crkva za koju kažu da je najveća od Istanbula do Beča. Nosi ime „crna“ otkad su joj pocrnili zidovi u velikom požaru iz 17. stoljeća, a prava vas zanimljivost očekuje unutra: najveća zbirka anatolijskih sagova na svijetu, njih su ostavljali trgovci koji su prolazili ovim putem s istoka na zapad.
Bez sumnje, najposjećenija rumunjska turistička atrakcija je dvorac Bran u istoimenome selu. No, rijetko tko će ga prepoznati kao Bran jer ga svi znaju kao – Drakulin dvorac. Sagradili su ga na litici u srednjem vijeku teutonski vitezovi, a uloga mu je bila obrambena. Izgleda izrazito mistično i primamljivo, baš onako kako biste zamislili mjesto stanovanja strašnog grofa, no zapravo ne postoje dokumenti koji izravno povezuju Tepeša i Bran. Bez obzira na to, svi ga posjećuju upravo zbog Dracule pa tamo sve vrvi suvenirima i pričama o Tepešu. A čak i bez njegove stvarne prisutnosti ovdje, Bran je sam po sebi toliko atraktivan da je baš neizostavan.
Par korisnih informacija
Rumunjska je, realno, jeftina zemlja. To vrijedi i uspoređuje li se s ostalim istočnoeuropskim zemljama. Na primjer, karta za dvije vožnje metroom u Bukureštu (neovisno o vremenu) dođe oko 8 kuna, a prosječne cijene taksija po bilo kojem gradu kretat će se između 10 i 20 kuna. Njihova nacionalna valuta je leu (u množini lei), tamo ne možete gotovo ništa kupiti eurima pa je važno razmijeniti novce. Za 1 euro dobit ćete između 4, 50 i 5 leia.
Transilvanija vole svi koji vole jesti. Hrana im se temelji na mesu, naročito ćevapima od ovčetine koji su izvana jako pečeni, a iznutra pomalo sirovi (ali, bez brige – odlični su!) Svakako jedite u nekom od starih podrumskih restorana sa živom glazbom i domaćim vinom! A često će restorani biti tematski vezani uz Drakulu – ima jedan smješten u njegovoj rodnoj kući u Sighisoari, a nudi razne vampirske specijalitete, od vina do hrane.
