Koloseum u Rimu jedna je od najposjećenijih znamenitosti na svijetu. Od trenutka kada je izgrađen kao Flavijev amfiteatar, postao je simbol grada i zadržao taj status sve do danas. Uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine, a od 2007. god. nalazi se i na popisu sedam modernih svjetskih čuda. Godišnje ga posjeti oko 7 milijuna turista, što znači oko 20.000 dnevno. U Koloseumu odjednom može boraviti samo 3.000 posjetitelja, kad kažemo „samo", bit če vas jasno zašto su redovi za ulazak u Koloseum tako dugi. 
Koloseum je izgradilo 60.000 židovskih robova
Na istočnoj strani rimskog foruma, oko 70-72 god. n.e. po nalogu cara Vespazijana, postavljeni su temelji ogromnog kamenog amfiteatra kao dar rimskom narodu. Vespazijanov sin Titus službeno je otvorio Koloseum 80. god. n.e., a inauguracija je trajala 100 dana igara, čime je Titus najvjerojatnije pokušao pridobiti naklonost kako svojih podanika tako i bogova. No amfiteatar nisu izgradili rimljani već 60000 židovskih robova koje je Titus doveo u Rim i koji su danonoćno radili na izgradnji Koloseuma. Potvrda se može vidjeti u Titusovom slavoluku, koji prikazuje menoru (sedmokraki svijećnjak, od davnine simbol židovstva), a do danas, Talmud (usmeno tumačenje svetih spisa) zabranjuje Židovima da hodaju ispod luka. S novcem utrošenim na gradnju Koloseuma mogao bi se izgraditi mali grad.
Originalno ime je promijenjeno
Iako ga danas svi znaju kao Koloseum, originalno ime bilo je Flavijev Amfiteatar, prema moćnoj rimskoj dinastiji koja je vladala carstvom od 69 do 96 god. n.e. Povjesničari smatraju da današnje ime potječe iz srednjeg vijeka od “Collosis Neronis”, misleći na kolosalni kip cara Nerona koji se nalazio ispred građevine. No postoji i vjerovanje da ime nastalo iz razloga što je Koloseum bio "najkolosalnija" zgrada u cijelom Rimu u to vrijeme ...
Čemu je služio Koloseum?
U amfiteatru su se održavale borbe gladijatora (koji su bili robovi ili zatvorenici) i borbe sa životinjama, zbog čega je, procjenjuje se, u njemu život izgubilo više od pola milijuna ljudi i milijun životinja samo u svrhu nečije zabave. Borbe rimskih gladijatora bile su sredstvo za careve i privilegirane da pokažu svoje bogatstvo masama, da priznaju vojne trijumfe, da obilježe važne državne posjete, da proslave rođendane ili samo kao predah od političkih i financijskih problema tog dana. Koloseum je bio mjesto i za druge stvari osim gladijatorskih borbi, kao što su javna pogubljenja zarobljenika, često mučenjem kao i spektakularne predstave. Dio povjesničara vjeruje da su se u amfiteatru navodno održavale spektakularne rekonstrukcije pomorskih bitaka, pri čemu bi Koloseum bio ispunjen vodom, ali za to nema čvrstih dokaza.
Impresivnih je dimenzija
Koloseum nema oblik kruga već elipse, dugačak je 190 i širok 155 metara, visok 48 metara. Danas je, međutim, sačuvano samo 30-ak posto originalne građevine. Pretpostavlja se da je u vrijeme gradnje izgledao bitno drukčije nego danas. Mogao je primiti 50 tisuća gledatelja, koji su na tribinama bili su strogo podijeljeni po statusu. Najbolja mjesta pripadala su caru i Vestalkama (svećenicama djevicama), zatim senatorima koji su sjedili u prvim redovima i tako dalje prema vrhu, gdje je bio običan puk. Zanimljivo je da su carevi koristili arenu za svoju osobnu promociju te je ulaz za Rimljane bio besplatan. No, kako carevi od stranaca nisu imali neke koristi, oni su morali platiti da bi gledali borbe. Imao je čak i pomični platneni krov.
Ima čak 80 ulaza, ali nisu svi bili za publiku
Koloseum ima 80 ulaza. Od toga su njih 76 koristili obični građani, publika, dva su bila za važne goste, careve i senatore, a zadnja dva bila su za gladijatore. Vrata života bila su smještena na istočnoj strani arene i na njega su ulazili prije borbe. Na zapadnoj strani bila su Vrata smrti, na koja su nesretne gladijatore iznosili nakon borbe.
Brojna vrata značila su da se Koloseum može brzo isprazniti. U slučaju evakuacije tolikog broja ljudi, amfiteatar se mogao isprazniti za svega desetak minuta. Nešto čega se niti mnogi današnji moderni stadioni ne bi posramili!
Koloseum danas
Nakon 6. stoljeća Koloseum je bio pomalo zapušten, što je kulminiralo u 15. i 16. stoljeću, kada je njegov kamen korišten kao građevinski materijal za izgradnju drugih rimskih spomenika, sve dok ga papa Benedikt XIV. 1780. nije proglasio svetim mjestom. Koloseum je čaroban spomenik koji odražava povijest, umjetnost i blago starih Rimljana. Dokumentira patnje, bitke i vladavine iz prošlosti i danas se smatra ključnom slikom carskog Rima. Unatoč tome što su ga djelomično uništili potresi i druge prirodne katastrofe, još uvijek je jedno od najpopularnijih odredišta u Rimu.
Kolika je važnost najpoznatijeg svjetskog amfiteatra, najbolje govori citat svetog Bede Časnog:
“Dok Koloseum stoji, stajat će i Rim; kada Koloseum padne, past će i Rim; kada padne Rim, past će i svijet!"
Ulaznice
S obzirom da je Koloseum jedna od glavnih atrakcija Rima, redovi za kupovinu ulaznica na licu mjesta su beskonačni. Preporuka: kupovina ulaznica online. To jest, što prije to bolje. Zbog toga što su mnogi termini zauzeti mjesecima unaprijed. Kod kupovine ulaznica bira se datum i točno vrijeme ulaska u Koloseum. Ulaz u Koloseum nalazi se kod "Sperone Valadier", u blizini Konstantinovog slavoluka.
Ulaznica omogućava u istom danu obilazak Koloseuma, Rimskog foruma i brda Palatin (trajanje 45 minuta).
Cijena ulaznica (prema podacima srpanj, 2023. g.)
Odrasla osoba – 24 eur / mladi (7-25 god.) 10 eur / djeca do 6 god. 2 eur
Radno vrijeme (prema podacima srpanj, 2023. g.) svaki dan
27.03.-31.08.2023. 09:00 – 19:15
01.09.-30.09.2023. 09:00 – 19:00
01.10.-30.10.2023. 09:00 – 18:30
01.11.-31.12.2023. 09:00 – 16:30
Kako doći do Koloseuma?
Metro: Linija B, stanica Colosseo
Autobusi: 75, 81, 673, 175, 204
Javni prijevoz u Rimu
Karte za javni prijevoz u Rimu mogu se kupiti na automatima na bilo kojoj stanici metroa, trgovinama ili kioscima. Postoji više opcija kretanja po gradu. Najbrži je javni prijevoz, busevi, tramvaji i metro:
Cijene karte za gradski prijevoz:
Karta u jednom smjeru (BIT): 1,5 eura (vrijedi 75 minuta od prve validacije, neograničen broj vožnji gradskim vlakom, metroom, autobusom i tramvajem ali samo u jednom smjeru).
MetroBus 24 sata (vrijedi od trenutka validacije karte do ponoći istog dana): 7 eur
MetroBus 48 sati (vrijedi 48 sati od prvog korištenja): 12,50 eur
MetroBus 72 hours (vrijedi 72 sata od prvog korištenja): 18 eur
Weekly pass (vrijedi 7 dana od prvog korištenja): 24 eur
